Na Zlataru, kao i u područjima naše zemlje gde je imala dobre klimatske uslove, pečurka je u glavnoj sezoni odvela mnoge u berbu, a jedna od najstarijih firmi u Čačku koja se bavi otkupom i preradom šumskih i poljoprivrednih proizvoda ne pamti ovakav rod pečurke ni u poslednjih 10 godina.
"Ova godina je za razliku od prethodnih sigurno bila najbolja, što znači da je bio dosta veći rod pečurke, a razlog tome je što su klimatski uslovi bili pogodni za rod pečurke u našim šumama", rekao tehnolog i rukovodilac proizvodnje u firmi "Interfood 60", Bojan Vujašević.
Nezapamćen rod
Razlog dobrog roda jesu nesumnjivo vremenski uslovi, a pečurke koje se najviše otkupljuju sa poručja Zlatara jesu lisičarka i vrganj, pa je ova firma u sezoni otkupila do 25 tona lisičarke i vrganja sa područja Nove Varoši, Prijepolja, Brodareva i Priboja.
Međutim, neke vrste gljiva kao što su: smrčak, jajčara, tartuf, spadaju u ugrožene vrste, pa ova firma ne vrši njihov otkup.
"Pored lisičarke i vrganja otkupljuju se i crna truba i laktarijus. Smrčak je u Srbiji zabranjena vrsta i ne otkupljuje se, kao i Amanita caesarea u narodu poznata kao jajčara. Za svaku pečurku kada firma vrši otkup, mora da aplicira za dozvolu u Ministarstvu poljoprivrede i ekologije, kako bi dobili dozvolu za otkup i izvoz pečuraka. Mi svake godine vršimo uplatu tih dozvola i na osnovu tih količina koje uplatimo mi možemo da izvršimo otkup", objašnjava on.
Firma "Interfood 60" osnovana je 1989. godine i njena osnovna delatnost odnosi se na otkup i preradu šumskih i poljoprivrednih proizvoda. Pored dugog niza godina uspešnog poslovanja u Čačku i Kruševcu, ova firma je osnovana i u Rožaju u Crnoj Gori, Rusiji, Belorusiji, a jedna od najboljih dosadašnjih saradnja uspostavljena je sa firmama u Ukrajini.
"To nam je zadnjih deset godina glavna baza za sirovinu što se tiče pečuraka, pošto je u Srbiji nije bilo, a mi svakako radimo sa firmama u Belorusiji i Rusiji, zato što su tamo znatno veće količine u otkupu, veći je rod", objašnjava on.
Zanimala nas je cena vrganja koji je rastao u velikog količini na Zlataru, a kako saznajemo, cena gljiva formira se u zavisnosti od generalnog roda i potrebe za izvozom u zemljama regiona, pa se na tržištu ona određuje u skladu sa potražnjom.
"Rod u okruženju diktira trenutnu cenu sveže pečurke. Cena je od kretanja vrganja bila nekih 500, 600 dinara, pa se cena spustila kako se povećavao rod i količina na nekih 200 dinara. Kada se pečurka primi kod nas u magacinu otkupnog mesta, onda se doprema obavezno hladnjačama do Čačka gde se posle vrši plasiranje pečurke i u zavisnosti od načina na koji će izaći na tržište, da li kao sveža, zamrznuta, možda sušena ili salamurena, od toga zavisi dalji proces prerade", rekao je on.
Zbog velikog prinosa i odgovarajućeg podneblja Guče, Ivanjice i Zlatara, ova firma ima otkupna mesta u Kotraži, Draževićima i Prilikama, što je kako saznajemo za ovaj deo jugozapadne Srbije i više nego pohvalno i dovoljan pokazatelj da jestive i hranljive gljive koriste ono najbolje iz našeg podneblja, pa se ova firma može i pohvaliti dobrom količinom i kvalitetom pečurke u izvozu.
T.T.
